Oblaci se danas ponašaju drugačije nego prije tri decenije, objavljeno je u časopisu „Nature”. Do „premještanja oblaka” došlo je širenjem suptropskih zona koje se nalaze između 20 i 30 stepeni geografske širine na obe hemisfere. One se pomjeraju sve više prema polovima, a oblaci ujedno idu i sve više u visinu kako se globalno zagrijevanje pojačava.
- S porastom CO2 dolazi do hlađenja stratosfere, a troposfera se s druge strane zagreva, što znači da oblaci idu u visinu više nego ranije - pojasnio je Džoel Noris, klimatolog sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, glavni autor ove studije.
Promjene u ponašanju oblaka potvrdile su i uporedni satelitski snimci između 1983. i 2009. godine. Količina oblaka povećala se na sjeverozapadu Indijskog okeana, sjeverozapadu i jugozapadu Pacifika i sjeverno od Ekvatora, iznad Tihog i Atlantskog okeana. S druge strane, oblaka je manje na srednjim geografskim širinama obe hemisfere, naročito na sjeveru Atlantika, iznad jugoistoka Indijskog okeana i duž centralnog, tropskog dijela Južnog Pacifika. Oblaci reflektuju manje svjetla nego što bi to bilo u slučaju da su bliže tropskim krajevima i Ekvatoru, pojašnjava Noris. Isto tako, s obzirom da se veći broj oblaka nalazi zgusnut, na visinama, to znači da hvataju više infracrvenog zračenja i toplote.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
